Nova godina osim okrenutog dana na kalendaru, obično ne donese odmah nešto previše novo i revolucionarno, iako uvijek vjerujemo da hoće. Istina je, pak, da 1. januaa gotovo uvijek izgleda manje-više isto kao 31. decembar, minus novogodišnja histerija i plus nekoliko novogodišnjih odluka. Ove godine, to je vjerojatno još intenzivnije nego inače budući da prošlu većina nas želi čim prije zapakirati i ostaviti tamo gdje joj je mjesto, u prošlosti, i što prije okrenuti nove listove.

Ipak, u tom planiranju i prekrajanju valjalo bi ne zaboraviti koliko je neophodno biti nježan prema sebi i razuman prema situaciji, i ne dopustiti da nas prevelike ambicije i ideje ubace u loop iz kojeg se teško izlazi i gdje gotovo uvijek ostanemo s velikim razočaranjima. I to ne zato što smo stvarno nedovoljno talentirani, posvećeni, kreativni, spremni za promjene, nego zato što zaneseni duhom novih početaka, u startu od sebe očekujemo previše.

Zato, da bi ova godina stvarno bila što uspješnija, neophodno je kako-tako optimizirati svoju listu želja i očekivanja. 

DEFINIŠITE PRIORITETE

Priča o prioritetima nekako sasvim logično dolazi na sam početak. Tačno je da s početkom svake nove godine dobijemo polet da prestanemo pušiti ili piti, počnemo se zdravije hraniti, krenemo na trčanje, pijemo mnogo vode, vježbamo meditaciju i čitamo više knjiga, i to sve već prvog dana siječnja ako može. Ipak, realnost je takva da je neophodno definirati što nam je stvarno važno i što je izvedivo. I odatle krenuti polako. Nije moguće svega se odreći i sa svime štetnim prestati najednom, ali je moguće odabrati što je to što nam najviše znači u ovom trenutku. Ako ne mogu imati sve što poželim, što je ono što želim najviše?

Mitch Abrams, psiholog koji radi sa zatvorenicima je za New York Times rekao da smatra da od zatvorenika zapravo možemo mnogo naučiti u smislu njihove sposobnosti da se prilagode novonastaloj situaciji. Većina njih to čini tako što definiraju (ili još bolje redefiniraju) ono što je važno. Ali stvarno važno. Koja je prva stavka na listi želja? Bolje nju razraditi u nekoliko smislenih podfaza nego skočiti na nekoliko strana u isto vrijeme.

BITI PRISUTAN U TRENUTKU

Svi koji se bave psihologijom, koliko god da im se pristupi razlikuju, slažu se u jednom: da smo mnogo otporniji i prilagodljiviji nego što mislimo da jesmo i na kraju dana stvarno uspijevamo prebroditi gotovo sve izazovne situacije. Međutim, ono što u tome izuzetno mnogo pomaže je fokusiranje na trenutak, na detalj, umjesto sagledavanja šire slike. Šira slika i svijet u kaosu će gotovo sigurno samo unijeti anksioznost, dok je fokus na sada jednak apsolutnom smirivanju. Osnovno pitanje je, razumije se, “kako” ostati prisutan i uključen? Postoji mnogo načina za to i vježbi za dobro poznati mindfulness, ali jedna od osnovnih jest napisati kojih je to pet stvari na kojima smo zahvalni, ma kako one male bile. I da, računa se šalica čaja ujutro, i šetnja svakog utorka i četvrtka s najboljom prijateljicom.

FLEKSIBILNOST I TOLERANCIJA

Prije svega prema sebi, a onda i prema drugima. Jedno je poželjeti promjenu i zapisati želju, a sasvim drugo ostvariti je. Naravno da treba imati kontrolu nad vlastitim narativom i životom, ali je nekada to zaista nemoguće u mjeri u kojoj želimo i tada umjesto ljutnje na sebe, situaciju treba prihvatiti i sebi dati dan odmora. Neki dani jednostavno nisu stvoreni da budu iskorišteni maksimalno, neki drugi nas sasvim iznenade, neke želje otkrijemo usput, neke stare se ispostave kao beskorisne. Prilagodljivost je izuzetno važna jer je plan jedno, a život nešto sasvim sasvim drugo, i neophodno je biti spreman na moderiranja i navigiranja. Na snalaženje u trenutku i prihvaćanje da će neki utorak biti sasvim lijen i razvučen, ali će zato umjesto njega nedjelja biti superproduktivna.

MALI PLANOVI I MALE RADOSTI

2021. nas je naučila da i kad ne možemo planirati mnogo, uvijek možemo planirati ljepše. Umjesto punih bombastičnih kalendara dobra ideja je napraviti kalendar s mini stvarima koje nas raduju. Uvijek je moguće isprobati nešto što nikada do sada nismo, napraviti večeru s prijateljima, otići na izlet u blizini. Nije sve u velikim i gigantskim idejama. Planirajte sve što budi radost, ili što bi rekla Marie Kondo “sparks joy”, ma kako sitno bilo. I to što više i što češće.

IZVOR: Buro247.hr

Ostavite Komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana.